Ásiape oñeñe’ê amo 2000 ñe’ê rupi, oñemohendáva heta ñe’êmbo’e rogayguápe, oî ojejuhúva asiagua yvyguasúpente ambue ombojoaju aja upe yvyguasu oîva arapýpe ndive. Ñe’ênguéra ojejuhúva asiagua yvyguasúpe jaguereko:
• Ñe’ênguéra altáika rogaygua, techapyrârô túrko, mongol térâ manchu,
• Dravídika rogaygua, ojejuhúva Índia guy gotyo ha oikehápe ñe’ê techapyrârô tamil térâ malajam,
• Sino-tivetána rogaygua, oikehápe, ambue pa’ûme, chíno, virmáno térâ tivetáno,
• Austro-asiátika rogaygua, oikehápe vienamíta, laosiáno térâ klmer. Oî ñe’êpapára he’íva ko ogaygua ojoguaha austronésika ha dáikape (tailándiapegua) ha omohendase peteî aty guasu pyahu hérava áustriko rogayguápe,
• Ipahápe, oî ñe’ênguéra oikéva chukóko-kamcháka rogayguápe, ñe’ênguéra oguepotaitémava.
Ogaygua iñasâiva ambue yvyguasúre ha’e ko’âva:
• Afro-asiátika, árave rupive oñemoaguive jahechaháicha Áfrikare,
• Indoeuropéa, ñe’ênguéra hársi, kúrdo, índi, vengali, urdu, nepali, ha oîve, âva urálika rogaygua ndive ombojoaju Európare iñe’êmbo’e,
• Eskímo-aleutína rogaygua – ñe’ê jupíy – omoagui Ásia Amérikare,
• Austronésika pa’ûme oî ñe’ê indonésio, malájo, tagálo, oîve ñe’ê ha omoagui yvyguasu Ásia Oseaníare.
Oñemohenda rire ñe’ênguéra ikatúva ogayguápe, oî heta ambue ikatu’ÿva ojejuhu ijoguaha, techapyrârô hapone, koreáno, aínu térâ guíliay.
Papapy ñe’ê ha oñe’êvare, asiagua yvyguasu heko joavyvéva. Jajuhu ñe’ê oñe’êva pahaguére, oîmimíva Sivériape, ha ñe’ê oñeñe’êvéva arapýpere chíno térâ índi. Jajesapysova’erâ po ñe’ê oñeñe’êvéva arapýpere, mbohapy – chíno, índi ha vengali – asiagua.
Iñakâru’âre ñama’êrô, ñe’ê ipavêva Ásiape haimete opavave tetâme ha’e umi ñe’êtee. Upéicha rupi ñe’êtee upepegua imbaretevéva omokangy ambue ñe’êtee avei upepeguápe ha ndaha’éi pytagua ojaitypóva upépe ñe’êgui, oikoháicha ambue yvyguasúpe. Jepe péicha, ingle ha franse ipavê peteî teî avei tetânguérape. Ingle ojeipuru ñe’êpavêicha ha techapyrârô tetâ Índia, Pakistan térâ Singapur, frense katu ojehechakuaa ñe’èpavêicha Kamboja térâ Vienáme.
Ñe’ênguéra asiagua oipytyvô ñe’êrâ arapy ñe’ême, jajuhu tihon térâ te (chínogui), húngla térâ champu (índigui), mángo (tamílgui), láncha térâ karambóla (malájogui), káki térâ vonsái (haponégui), espináka térâ tása (pérsagui), sapatu térâ kiósko (túrkogui), lláma (tivetánogui), pánda (nepalígui),âva oîva hetaiterei pa’ûme.